6. 11. 2025.
Zadubravlje, 6. studenoga 2025.
U četvrtak, 6. studenoga 2025. godine, u Društvenom domu u Zadubravlju održan je okrugli stol pod nazivom „Poljoprivreda na raskrižju – izazovi i prilike”, u organizaciji Savjeta mladih Udruge „ZA BOLJE SUTRA”.
Događaj je okupio poljoprivrednike, znanstvenike, predstavnike institucija i donositelje odluka kako bi se otvoreno razgovaralo o ključnim problemima, ali i mogućnostima razvoja hrvatske poljoprivrede — posebno u kontekstu Slavonije, gdje su upravo sela i obiteljska gospodarstva okosnica života i opstanka lokalnih zajednica.
Riječ je o drugom po redu okruglom stolu o poljoprivredi u organizaciji Savjeta mladih, koji i ovoga puta nastoji potaknuti konkretan dijalog između poljoprivrednika, mladih i donositelja odluka.
Panelisti su bili: izv. prof. dr. sc. Nataša Bokan (Agronomski fakultet u Zagrebu), prof. dr. sc. Aleksandar Lukić (PMF, Geografski odsjek), Eva Mirosavljević (HAMAG-BICRO), Ivica Galović (Poljoprivredna zadruga Prvča), Željko Kucjenić (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva) te Robert Hadžić (Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske, Via Campesina).
Moderatorica rasprave bila je mag. geogr. Patricija Velečki, predsjednica Savjeta mladih, koja je istaknula kako je cilj događaja okupiti stručnjake različitih profila i generacija:
„Tema je usmjerena na aktualne izazove u poljoprivredi, ali i na mogućnosti koje se otvaraju kroz nove tehnologije, mlade proizvođače i suradnju lokalnih zajednica i institucija. Želimo razgovor koji nije samo teorijski, već onaj koji će pomoći stvarnim ljudima na terenu.“
💬 Glavne poruke panelista
Robert Hadžić, dugogodišnji poljoprivrednik i predstavnik obiteljskih gospodarstava, poručio je da je „hrvatska poljoprivreda na raskrižju već 35 godina”.
Upozorio je da su se zakoni o poljoprivrednom zemljištu mijenjali više od 20 puta, bez jasnog i stabilnog sustava upravljanja:
„Naša su tla sve siromašnija humusom, što znači slabije zadržavanje vlage, manju plodnost i niže prinose. Zemlja nam doslovno propada pod nogama.“
Dodao je i da se Hrvatska u međunarodnim krugovima često spominje kao negativan primjer nestabilne agrarne politike:
„Kada na sastancima Via Campesine govorimo o Hrvatskoj, nitko ne može vjerovati kako često mijenjamo zakone i kako se ruralne politike vode bez jasne vizije.“
Ivica Galović iz Poljoprivredne zadruge Prvča istaknuo je kako slavonski poljoprivrednici zaostaju u primjeni novih tehnologija i agrotehničkih mjera, što se odražava na prinose:
„Kod nas se još uvijek premalo koristi novi sortiment sjemena, mnogi štede na mineralnim gnojivima jer obrađuju državno zemljište i nisu sigurni hoće li ga zadržati. Zato su nam prinosi manji nego kod poljoprivrednika iz drugih dijelova Hrvatske, a o zapadnim standardima da ne govorimo.“
Iz HAMAG-BICRO-a, Eva Mirosavljević podsjetila je da postoje konkretni instrumenti pomoći za poljoprivrednike, koji su često nedovoljno iskorišteni:
„HAMAG-BICRO nudi poljoprivrednicima vrlo povoljne kredite s kamatom od samo 0,5%, uz mogućnost povrata i do 40% glavnice. Postupak je jednostavan i prilagođen korisnicima, no i dalje premalo proizvođača zna da takva sredstva postoje.“
U ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Željko Kucjenić poručio je da Ministarstvo prati stanje na terenu i prilagođava programe stvarnim potrebama poljoprivrednika:
„Kada neki natječaj ne prođe kako se očekivalo, sredstva preusmjeravamo na one mjere za koje postoji veći interes. Što se tiče državnog zemljišta, postojeći zakon je još uvijek na snazi, a novi je u pripremi i trebao bi biti gotov u ožujku. Nema razloga da uopće pričamo o novom zakonu kada imamo postojeći.“
Dodao je da Ministarstvo predviđa strože kontrole korištenja dodijeljenog zemljišta kako bi se osiguralo da ga koriste oni koji zaista proizvode, a to bi trebale provoditi jedinice lokalne samouprave.
Nataša Bokan s Agronomskog fakulteta posebno se osvrnula na položaj žena u poljoprivredi, istaknuvši da ih je u istraživanju Savjeta mladih bilo tek 8% među ispitanicima:
„To je zabrinjavajuće jer žene u ruralnim područjima često vode gospodarstva, ali nisu formalno nositeljice. Novim mjerama ženama se dodjeljuje 15% više sredstava, no potrebno je i dalje ulagati u edukaciju i podršku njihovom uključivanju u upravljačke strukture.“
Dodala je da bez ulaganja u znanje i edukaciju poljoprivrednika nema stvarnog napretka ni održive poljoprivrede.
Aleksandar Lukić upozorio je da se hrvatska poljoprivreda suočava s dugotrajnim trendom smanjenja broja OPG-ova i pada učinkovitosti:
„Poljoprivreda ne može počivati samo na nekoliko velikih sustava. Moramo podržati male i srednje proizvođače, jer oni posjeduju više od 80% poljoprivrednog zemljišta. Bez njih, nema sela ni života na selu.“
Istaknuo je da se Hrvatska može ugledati na Poljsku, koja je uspješno sačuvala vezu između prehrambene industrije i poljoprivrede:
„Kod nas su te veze popucale, a to je jedan od razloga zašto kasnimo za europskim trendovima. Trebamo jačati kratke opskrbne lance, zadružno povezivanje i suradnju između malih i velikih proizvođača.“
Suradnja i podrška lokalne zajednice
Okruglom stolu prisustvovali su i načelnik Općine Garčin Josip Vidaković, županijske vijećnice Marija Milašin, Marina Logarušić i Ivana Ribarić Majanović (ujedno i saborska zastupnica i članica Saborskog odbora za poljoprivredu), te voditelj LAG-a Posavina Goran Jelinić.
Svi su izrazili podršku inicijativi koja povezuje znanost, praksu i mlade u promišljanju budućnosti slavonske poljoprivrede.
Udruga „ZA BOLJE SUTRA” okuplja mlade i aktivne građane s ciljem poticanja društvenog, gospodarskog i demografskog razvoja.
Kroz svoj Savjet mladih, udruga radi na uključivanju mladih u procese donošenja odluka, povezivanju generacija i stvaranju prostora za konstruktivne rasprave o ključnim temama za Slavoniju.
Zaključno, događaj je pokazao kako postoji velik interes i potreba za otvorenim razgovorom o poljoprivredi, ali i da je moguće uspostaviti dijalog između različitih razina – od malih proizvođača do državnih institucija.
Svi sudionici složili su se da su mladi, znanje i suradnja ključni za budućnost hrvatskog sela i poljoprivrede.
.jpeg)
